Bilješke
Ako prisustvujete predavanju, pripremate prezentaciju, radite seminarski rad, pripremate ispit, bilješke imaju najvažniju ulogu. Postoje metode pomoću kojih one postanu korisnije, razumljivije, slikovitije, takve da našem mozgu pomognu cjelovito predočiti sve relevantne informacije. Mogu biti efikasnije i korisnije.
Čemu služe bilješke? Prednosti:
- Djeluju kao učinkoviti filtar, pomažu nam naći najvažnije dijelove teme, a zanemare ono nebitno
- Omoguće brzi pregled kod ponavljanja
- Sadrže jedinstvenu interpretaciju informacija pa time olakšaju pamćenje
- Pomognu u razumijevanju gradiva
- Daju brzi pregled i potaknu našu imaginaciju na isti način kao i smisao za red i logiku
Razina pažnje
Da li vam se ikad dogodilo da sjedite na predavanju a poslije se ne možete sjetiti baš ničega što je tamo bilo rečeno? Zašto se to događa? Iz više razloga. Predavanje je bilo dosadno i monotono. Bili ste skroz nezainteresirani za temu. Predavač je bio isključen, ili previše napadan, previše uključen. Bili ste neispavani. Gradivo je presloženo. Predavanje je pretrpano informacijama. I ključan faktor – stres. Preveliki pritisak tijekom studija ili neki drugi privatni razlozi. Stres najviše šteti pamćenju i sposobnosti prisjećanja. Ako korijen stresa leži u izazovima različitih postignuća kao što je polaganje ispita, u strahu od neuspjeha ili pritiska drugih ljudi, takav stres hrani samog sebe. Nalazimo se u zatvorenom krugu.
Učinkovitost
Koji god bili razlozi manjka koncentracije, učinkovito vođenje bilješki olakšava problem. Ako se jako bliži dan ispita, u igru ulazi panika različitih oblika:
- Veliko kopanje – to radi student kojeg odjednom uhvati jaka potreba da zabilježi svaku riječ koju izgovori profesor, da mu ne bi što promaklo. Rezultat je daktilografska zbrka, izgubi se središnja tema u mnoštvu podataka, i puno je izgubljenog vremena.
- Pogrešna signalizacija – student postane umjetnik, kreira hrpu strelica, kućica, pa još strelica koje pokazuju sve i svašta, i zapravo ništa. Smisao je objediniti pojedinačne informacije, teorije i ideje i stvoriti sveobuhvatni i cjeloviti pregled. Bez osnovnih smjernica glavna će se misao izgubiti u zbrci.
Tehničko crtanje je bolje. Koriste se strelice i kućice, ali preciznije i savjesnije, tako da lijeva i desna margina budu iste, kutovi i kućice su iste. No, lako se može dogoditi da se previde i izgube relevantne asocijacije i važni podaci, zbog lijepog izgleda rukopisa.
- Neću zaboraviti… časna riječ – to je grupa ljudi koja rijetko zapisuje, oslanja se na pamćenje. Možda u malo vremena i može puno upamtiti, ali pitanje je koliko će to trajati, da li je dugoročno. Pitanje je kako će se kasnije rekonstruirati sadržaj. Linearne bilješke su dobre, služe i široko su prihvaćene.
Ciglice naših misli
Ljudi imaju zadivljujuću sposobnost procesuiranja informacija. Ključni igrači su moždane stanice ili neuroni. Možemo ih usporediti s radnim dijelovima računala, a neuroni predstavljaju mješavinu elektriciteta i kemije. Svaki neuron ima svoj dugi produžetak koji se zove akson i puno kraćih zvanih dendriti. Akson šalje poruke koje primaju dendriti drugih neurona. Mjesto komunikacije između dva neurona, gdje se poruke primaju i šalju zove se sinapsa, koja je zapravo jako sitan mikroskopski prostor. U njemu se odigravaju elektrokemijske promjene kojima možemo zahvaliti postojanje vlastitih misli. Teško je razumjeti raspon misaonih potencijala mozga ako znamo da jedan neuron omogući 1027 povezivanja. Mozak sadrži otprilike sto milijardi neurona. Možemo zaključiti da ljudska misao nema granica.
Najveći dio mozga je veliki mozak, njegova moždana kora nabrana je u vijuge u kojoj se nalaze osjetilni i motorni centri. Veliki mozak podijeljen je u dvije polutke, lijeva polutka upravlja desnom stranom tijela, desna lijevom. Moždane polutke povezuje žuljevito tijelo koje je snop aksiona u mozgu.
Američki psiholog Roger Sperry 60-tih godina prošlog stoljeća našao je dokaze da svaka polutka mozga podržava različite funkcije. Dobio je za to Nobelovu nagradu. Dokazao je da lijeva ruka bolje povezuje osjet predmeta s ilustracijom u mozgu. Lijeva i desna ruka podupiru različite strategije obavljanja zadataka. Kad je dan verbalni opis predmeta, desna ruka se pokazala boljom kod povezivanja s moždanim funkcijama. Lijeva ruka i desna moždana polutka bolje reagiraju na vizualni prikaz.
Lijeva polutka je analitička, logička, sekvencionalna, linearna, govorna, ima raspored i numeričke vještine. Desna polutka je vizualna, imaginarna, prostorna, perceptivna, ritmička, holistička (sagleda cjeline), ima bolju percepciju boja.
Zato se kaže da su neki ljudi isključivo logični ili isključivo kreativni. Dvije polutke sigurno nisu izolirani otoci.
Primjer
Kad bi vam netko rekao: „Niste valjda ozbiljni?“
- Ako koristite samo lijevu stranu mozga zaključili bi da od sada pa nadalje trebate biti neozbiljni.
- Ako koristite samo desnu stranu mozga mislili bi da osoba samo izražava svoje čuđenje. Ako naše polutke rade skladno: imamo vizualnu analizu, imaginaran govor, logiku, raznobojno mišljenje.
Izvor: Dominic O’Brien: Brzi um, trening učenja i pamćenja po metodi Dominica O’Briena
