Kako da bolje i uspješnije učim?
Koliko puta Vam se dogodilo da ste za vrijeme ispita poželjeli biti odličan učenik?
Da li Vas smeta kad Vas zovu štreberom i kažu Vam kako su svi ostali studenti cool?
Uspješno učenje ima svoju tajnu i jednostavne trikove.
Kad bismo bili uporni i strpljivi, već za nekoliko mjeseci pokazali bi se rezultati, a učenje bi postalo zabavno!
Faza: ŠTO ĆU?
- Čak i kad nam se čini da nećemo uspjeti, treba biti uporan, nagovoriti sam sebe. Jasno je da bismo htjeli naučiti brzo, bez osobnog angažmana i utrošenog vremena, htjeli bi imati vremena za sebe. Nekad nam se čini da se ne vrijedi truditi. „Ionako ću pasti“ čuli smo mnogo puta. Kad se pojavi takva ideja naš mozak šalje upozorenje koje odmah treba pretvoriti u rečenicu: „Budi uporan, ti to možeš“. Ili onu drugu „Ja mogu sve što želim“. Govorimo si koliko god puta treba. Nalijepimo po stanu, na ogledalo, na hladnjak… Pomaže. Dokazano je da svatko može završiti fakultet. Ponekad mislimo da drugima ide brže, bolje, lakše. Zapravo je istina drugačija. Svi koji kažu kako ništa nisu učili – lažu. I još nešto. Što više učimo, ide nam bolje, pamtimo, jer nakon nekog vremena uvježbamo metode učenja, istreniramo moždani mišić i naviknemo se. Postane nam normalno učiti.
- Pronaći motivaciju! Mnogima je učenje problem, napor i dugo traje. Škola je dosadna, faks je isto što i učenje. Ali, učiti može biti zanimljivo, privlačno, može nas obogatiti. Važno je da imamo dobru motivaciju. Ona mora biti ili jednostavna želja za upoznavanjem novog, ili ako ništa drugo, motiv da ćemo naučeno dobro unovčiti. Mnogi kažu da je povijest dosadna, ima puno podataka, napornih godina … tko će to sve zapamtiti? Ali, ako bolje sagledamo, tu ima puno stvari koje možemo saznati o ljudima, neke se mogu baš dobro usporediti s današnjim suvremenim problemima. Možemo naučiti kako se ponašati, kako se bolje snaći u različitim situacijama, kako bolje zaraditi, kako se osjećati snažnije, zadovoljnije, sretnije.To smo čuli puno puta: treba slušati predavanja. Ako već na fakultetu provedemo puno vremena, iskoristimo ga korisno i saznajmo što više. Pitajmo profesore kad nam nije jasno. Pišimo bilješke, razmišljajući o tome što profesor govori. Poslije, kod kuće, bilo bi dobro pročitati, bez opterećenja da sve moramo upamtiti. Zvuči dosadno, ali pomaže. Treba li učiti svaki dan? Pa ne, ali treba često.
Faza: KAKO?
- To smo čuli puno puta: treba slušati predavanja. Ako već na fakultetu provedemo puno vremena, iskoristimo ga korisno i saznajmo što više. Pitajmo profesore kad nam nije jasno. Pišimo bilješke, razmišljajući o tome što profesor govori. Poslije, kod kuće, bilo bi dobro pročitati, bez opterećenja da sve moramo upamtiti. Zvuči dosadno, ali pomaže. Treba li učiti svaki dan? Pa ne, ali treba često.
Faza: NAČIN USPJEŠNOG UČENJA
- Prvo pregledati što treba naučiti, u cjelini, pročitati naslove, podnaslove, podebljani tekst, pogledati slike, grafove, tabele, pročitati sažetak – tek toliko da se upoznamo s materijom i uočimo bitne dijelove
- Vjerojatno znate priču o čovjeku koji posjećuje nepoznati grad i prvo se penje na toranj kako bi ga mogao odozgo pogledati i upoznati. Pri tom prvo zapaža uočljive građevine, kao što su crkve, šire ulice, i druge osobitosti. Kada siđe na ulicu lako može odrediti gdje se sada nalazi. Kako dobiti pregled grada?
- Pitati se o čemu govori lekcija? Što moram naučiti? Pokušati odgovoriti na policijska pitanja tko? kako? gdje? što? kada? zašto? Poslužiti se tekstom da bi pronašli odgovore, prisjetiti se stvari koje smo čuli već ranije i možemo ih povezati s novim, iskoristiti.
Postavljanjem pitanja otkrivamo vlastito neznanje ili slabost, i nestrpljivo očekujemo odgovore autora.
- Čitati sve po redu. Tu postoje trikovi za koncentraciju: obje noge moraju biti na podu, u sobi ne smije biti prevruće, sjedalica mora biti tvrda, čitati treba što brže. Trik je pronaći glavnu misao, ono osnovno o čemu tekst govori. Dobro je otkriti tajnu vlastitog pamćenja. Možda čitati na glas, prepisivati lekciju, crtati mentalnu mapu, obojiti važno i nevažno, podcrtati, izdvojiti na papir, zaokružiti, dopuniti svojim idejama. Važno je samoga sebe stalno podsjećati- moram razumjeti i zapamtiti. Nije dobro učiti napamet bez razumijevanja.
- Pamtiti možemo na puno načina, možda je najlakše vlastitim riječima, kad smo pročitali, ispričati sebi što je pisac želio reći. Ponavljanje povećava stupanj zapamćenosti. Pamtiti možemo i pisanjem bilješki i vlastitih primjedbi, ili glasnim izgovaranjem primjedbi.
- Ponavljati svaki put kad nešto naučimo, najbolje je odmah provjeriti naučeno, tako smanjujemo zaboravljanje. Ponavljanje je prepričavanje i odgovaranje na pitanja. Nije potrebno istu lekciju ponavljati svaki dan. Istraživanja su pokazala da je pamćenje bolje ako gradivo ponavljamo u vremenskim razmacima. A pretjerano štrebanje nikome nije dobro.
- Kada se pripremati za ispit? Ako to učinimo dovoljno rano, manje ćemo biti opterećeni i više zadovoljni sobom, a imat ćemo i više vremena za ponavljanje.
- Još nekoliko trikova:
- dobro je koristiti asocijacije, lakše se upamti
- u društvu učenje može biti zabavno, iako ima ljudi koji mogu učiti isključivo sami
- možemo učiti dio po dio, ako je lekcija duga i teška dobro je podijeliti je u logične cjeline, učiti dijelove
- natuknice, kad nešto nikako ne možemo zapamtiti uzmemo komad papira, napišemo i nalijepimo na poznata mjesta, pročitamo svaki put kad ugledamo, to su radili mnogi uspješni ljudi.
- uzmemo ritam: učenje, pa odmor, i tako redom, malo prošetati, pojesti malo čokolade, pa opet na učenje
- pročitati prije spavanja, i dok spavamo mozak radi i pamti.
- manje zabrinutosti, opustiti se prije sna, zamisliti što će biti kad uspješno položimo ispit, kakva će biti nagrada
- optimistično čekati sutra!
Izvor: Psihologija odgoja i obrazovanja
