Zašto su neki ljudi omiljeni u društvu?
„Oni su omiljeni u društvu, barataju šalama, obaraju s nogu svojim pričama, na sve imaju odgovor i nema toga pred čime će im biti neugodno. Svi ih vole, nikada se ne svađaju jer sve okrenu na pozitivu. Oni su, prije svega, vlasnici visoke socijalne inteligencije.“
Nekad se teško snalazimo u novom društvu, ne znamo kako početi temu, neugodno nam je. Slaboj snalažljivosti u takvim situacijama uzrok je loša socijalna inteligencija koja otežava interakciju s okolinom. To nam odmaže u sklapanju poslova, poznanstava, drugi misle da smo „čudni“.
Socijalna inteligencija je znati što treba učiniti i kako komunicirati s drugima. Šale, razgovori, snalaženje… Usko je povezana s emocionalnom inteligencijom. Čine je više povezanih sposobnosti, emocionalna osjetljivost, sposobnost prepoznavanja osjećaja i želja drugih ljudi, dobra samokontrola. Emocionalna inteligencija više se orijentira na osjećaje, a socijalna inteligencija na prepoznavanje vlastitih osjećaja. Ne postoji točna definicija.
„Sad bi to rekao, ali neugodno mi je. Ovo nisam trebao reći. Sigurno sad misle kakav sam čudak. Da mi je bar manje neugodno. Zašto ne pogodim prave riječi. “
Postoje brojni principi kako funkcionira socijalna inteligencija. Uglavnom su to postavljanja pitanja tijekom interakcije. Inteligencija je jedna od najzanimljivijih dimenzija ličnosti pomoću koje se mjere individualne razlike.
„Kakva je osoba s kojom razgovaram? Što je mislila kad je ovo rekla? Što ću dalje učiniti?“
Osobe koje su dobre u komunikaciji možemo povezati s njihovim odgojem ili specifičnim životnim iskustvom. No, pomoću treninga, i popularnih tečajeva svi možemo postati izvrsni u ovoj vještini. Vježbanjem postanemo bolji, a onda se to odrazi na naše ponašanje. Drugi faktor je sredina u kojoj živimo, koja je važna u periodu odrastanja kad sredina ima veliki utjecaj na nas (škola, društvo).
„Ja se kao mala, nakon vrtića nisam puno igrala s djecom, i roditelji su mi čak i branili neka druženja, dok na kraju nisam odustala i samo počela čitati knjige. I tako je to trajalo dosta dugo, negdje do fakulteta. Naravno, imala sam društvo i frendice, ali sve više onako reda radi. Nisam se izdivljala i družila kao sav normalan svijet. I normalno da ti to onda fali, jer ne naučiš neke normalne fore, govor tijela u društvu, zezanciju i to. Socijalna inteligencija zakaže.“
Stručnjaci savjetuju da ako ste sramežljivi i povučeni ne treba forsirati na razgovoru, ili nečemu što niste, jer ćete se tek tada osjećati neugodno u svojoj koži i djelovati kao da glumite. Sramežljivost polako nestane kad počnete graditi samopouzdanje na temelju vaših vrlina. Tako postanete svjesni svojih dobrih strana i gradite samopouzdanje na realnim osnovama.
Pravilo konverzacije je: ne govoriti previše o sebi, ne držati monologe. Suprotno mišljenje u diskusiji ne smije nas vrijeđati i smetati, ali sugovornika može uvrijediti naš superioran ton, ne naše mišljenje. Čim opazite da netko ne sluša pažljivo temu, bolje je prestati. Ne treba širiti alarmantne vijesti, vijesti bez dokaza uveličavati, praviti se važan stvarajući senzacije. U društvu ne treba pričati o poslovnim stvarima ako to većinu ne zanima.
Jako je važno pažljivo slušati drugoga. Ljudi koji to znaju omiljeni su u društvu.
Moglo bi se pomisliti da visoka inteligencija omogućava osobi uspjeh u društvu. To nije pouzdano. Postoji čvrsta veza između uspjeha u školi i inteligencije, ali nakon toga više nije sigurna povezanost.
Inteligencija je potencijal, a ne potpuno razvijena sposobnost!
Izvor: http://www.alfa-portal.com
