Isplati li se studirati?
Vrijeme studiranja je najljepše i najsretnije razdoblje u životu mladog čovjeka. Ili bi tako barem trebalo biti. U tom razdoblju odredi se smjer razvoja profesionalnog života, odvajanje od roditelja, osamostaljivanje, dolazak u novu okolinu, susret s novim i neobičnim idejama i vrijednostima, složenim zadacima i mnogobrojnim različitim osobama.
Sve može biti stresno i naporno. Neki puta bismo najradije odustali. Ali istraživanja su pokazala da iskustvo studiranja ima puno pozitivnih učinaka na intelektualni, društveni i emocionalni razvoj.
Razvoj mišljenja 
Mlade odrasle osobe tijekom obrazovanja prolaze kroz mnoge psihološke promjene, od toga kako doživljavaju svijet i kako o njemu misle. Promjene se događaju brže u uvjetima studiranja. Učenje na fakultetu potiče i ubrzava prijelaz s jednostavnih oblika mišljenja kod mlađih studenata na naprednije oblike kod starijih. Studenti nižih godina pokazuju karakteristike dualističkog mišljenja: razmišljaju u terminima dobro-loše i ispravno-neispravno, uzimaju ono što im netko kaže kao točno ako vjeruju da je ta osoba autoritet za neko pitanje i uvjereni su da postoji samo jedno ispravno rješenje ili apsolutna istina. Studenti viših godina bliži su relativističkom mišljenju. Svjesni su toga da su životne situacije obično jako složene i često postoji više različitih istina i putova do nekog rješenja. Stariji studenti imaju razvijenu sposobnost zauzeti različite stavove i perspektive. Tako se njihovo mišljenje čini fleksibilno i realistično: umjesto da informacije automatski smatraju točnima kad su došle od autoriteta (profesora), ipak često propituju točnost, uspoređuju ih sa do tada usvojenim znanjem i vrijednostima. Mišljenje starijih studenata odlikuje veće korištenje logike i analitike, spretno povezivanje različitih ideja u smislenu cjelinu, veći stupanj samostalnosti i veću prilagodljivost promjenama.
Iskustvo studiranja utječe i na moralne stavove studenata. Mnoga istraživanja pokazala su da studenti tijekom fakultetskog obrazovanja doživljavaju velike pomake u moralnom rasuđivanju. Taj napredak nije samo rezultat promjena koje se prirodno događaju s dobi i sazrijevanjem. On je rezultat iskustava koje doživljavamo na fakultetu. Interakcija s nizom kolega i profesora koji imaju različite vrijednosti i poglede na svijet čini studente otvorenijima i tolerantnijima prema različitostima, što izravno utječe na razvoj njihove sposobnosti moralnog rasuđivanja. Osim toga neki konteksti su posebno prilagođeni poticanju moralnog rasuđivanja, posebno kad studenti imaju za zadatak analizirati moralne dileme. Pored kontakta s vršnjacima i profesorima i analize različitih društvenih pitanja, postoje i neizravni utjecaji na moralni razvoj. Neki od njih su vrijednosti koje zagovara institucija na kojoj student studira: fakulteti podržavaju toleranciju, osobni integritet i odgovornost kod svojih zaposlenika i studenata.
Društvene i komunikacijske vještine
Iskustva doživljaja na fakultetu pozitivno djeluju na socijalne vještine i razvijaju komunikaciju, obogate društveni život. Tijekom studija student dolazi u kontakt s velikim brojem vršnjaka, i sudjeluje u različitim oblicima suradnje poput grupnih rasprava te zajedničke izrade seminara, vježbi i projekata. Tako raste vjerojatnost da će s nekim kolegom postati dobar prijatelj. Iskustva na studiju navode ljude da prošire svoj krug prijatelja i poznanstava. Uz druženje vezano uz nastavne aktivnosti, studij omogućava i druge vidove stjecanja bliskosti s kolegama: možemo se priključiti radu različitih organizacija i studentskih klubova, sudjelovati u natjecanju, stručnim skupovima ili različitim okupljanjima studenata namijenjenima međusobnom upoznavanju (brucošijada, tulumi dobrodošlice).
Tijekom studija razvija se preciznost vještine pismene komunikacije i uči učinkovito prenositi informacije i predstavljati vlastite ideje drugim ljudima. Vještine suradnje s drugim ljudima također se razvijaju jer studij uči kako učinkovito surađivati s drugačijim osobama, ljudima koji različito misle, i kako uspješno funkcionirati kao član tima, što bi studentima trebalo koristiti na budućem poslu.
Emocionalni razvoj
Svaki student tijekom studiranja savladava različite zadatke koje mu određuje studentski život. Prvo mora znati koji studij želi upisati, prilagoditi se samostalnom životu u mjestu studiranja, daleko od sigurnog roditeljskog doma, uspješno savladati intelektualne izazove i još imati dobro razvijen društveni život. Uspješno zadovoljiti svim zadacima jako je složen posao, ali je dugotrajno koristan, ojačava samopouzdanje, učvrsti osjećaj identiteta. Bolje se može vidjeti koliko je student zadovoljan što je prihvaćen u društvu, razvija li sigurnost u vlastite sposobnosti vođenja drugih ljudi i može li dobro razumjeti sebe i druge ljude.
Psiholozi kažu da su pozitivne promjene koje iskustvo studiranja stvara u pojedincu posljedica više čimbenika. Smatra se da bi studenti, ako žele maksimalno povećati psihološku dobit studiranja, trebali biti uključeni u različite akademske (interakcija s profesorima, korištenje knjižnice, sudjelovanje u aktivnom i suradničkom učenju) i neakademske aktivnosti (druženje s vršnjacima, raspravljanje o različitim temama i rad na poboljšavanju vlastitih sposobnosti). No, nije dovoljno biti samo uključen, već različite aktivnosti sudjelovanja na fakultetu treba povezati u smislenu cjelinu. Preporuka je međusobno povezati ideje više različitih kolegija i da primijeniti naučeno u drugim područjima života. Rasprava s kolegama o idejama i temama vezanim uz kolegije dugoročno pomaže boljem razumijevanju gradiva i kvalitetnijem pamćenju.
Stupanj u kojem će studij utjecati na razvoj studenta ovisi o tome kako student doživljava okolinu na fakultetu, koliko je zadovoljan odnosima s drugim ljudima i kvalitetom studija. Ako vidi da su kolege, profesori, asistenti ljudi koji su spremni pružiti podršku, pomažu i hrabre studente tijekom studija, studij će imati bolji pozitivan učinak na studenta. Isto tako, doživljaj fakulteta kao ustanove koja njeguje i razvija izvrsnost te intelektualne, kreativne i analitičke vrijednosti također pridonosi većim dobicima od studiranja. Glavni čimbenik koji određuje mjeru korisnosti od studiranja je uključenost u razne aktivnosti na fakultetu.
Pitanje je koliki utjecaj imaju ponašanje i stavovi profesora?
Studenti ulažu više truda oko zadataka kod onih profesora koji u nastavi koriste metodu aktivnog i suradničkog učenja, kod onih koji potiču promišljanje o temama koje se obrađuju na kolegiju, koji uključe studente u niz raznovrsnih debata, potiču ih na dijalog, ulaze s njima u interakcije i ohrabruju ih da daju sve od sebe. Pokazalo se da takvi profesori potiču i osobni razvoj te razvoj u vještinama učenja.
Kako što bolje iskoristiti mogućnosti koje nudi studij?
- Nastojati povezivati novo što se trenutno uči s onim što se već zna, novi sadržaj sa starim informacijama istog ili nekog drugog kolegija, znanje sa studija povezati s praksom i iskoristiti za rad na različitim projektima, tako se olakša usvajanje i pamćenje novog gradiva ali stvara i smislena cjelina svega što se uči.
- Iskoristiti dobre profesore, postaviti pitanja, moliti pojašnjenja, a ohrabrenje profesora shvatiti kao poticaj za više rada
- Biti otvoren prema novim mogućnostima razvoja vlastitih sposobnosti koje nudi studij, sudjelovati u natjecanjima i projektima, uključiti se u organizaciju stručnih skupova, informirati se o stručnoj praksi, raditi preko studentskog ugovora, javiti se za studijsku razmjenu
- Uključiti se u studentsku organizaciju ili klub, to pozitivno utječe na intelektualni razvoj, obogaćuje društveni život, omogući kontakte s ljudima ovog i drugog fakulteta
- Razmisliti kako pomoći mlađim kolegama, uključiti se u neki od oblika pružanja pomoći, povremeno ili redovito, podijeliti s njima smjernice gdje pronaći literaturu i slično, tako se steknu novi prijatelji, ali i raste osjećaj samopoštovanja jer student sam o sebi stvara sliku kao o dobroj osobi.
Izvor: King, Mayhew Moral Judgement Development in Higher Education
Pike, Kuh First and Second-Generation College Students
