PePsy Savjeti

Metoda putovanja ili metoda mjesta

Metodu putovanja poznavali su već stari Grci prije 2000 godina.

1. Pripremiti mentalnu dionicu s 12 postaja, dionica može biti put od kuće do škole, faksa, posla
2. Odabrati važna i uočljiva obilježja postaja na toj dionici, npr. crkva, autobusna stanica, pošta, dućan
3. Paziti da put bude logičan, čime ćemo sačuvati redoslijed stavki na popisu
4. Kad smo zadovoljni odabranom dionicom, i dobro je naučimo, pročitajte stavke s popisa, rutu

Odmorište 1 – vrata stana

Odmorište 2 – vrata garaže

Odmorište 3 – automobil

Odmorište 4 – semafor

Odmorište 5 – dućan

Odmorište 6 – pošta

Odmorište 7 – dom zdravlja

Odmorište 8 – parkiralište

Odmorište 9 – vrata fakulteta

Odmorište 10 – referada

Odmorište 11 – učionica

Odmorište 12 – klupa

Zamislite da idete na faks isto kao svakog dana samo što nas sada na putu čekaju iznenađenja. Uključimo sva osjetila, slušamo zvukove, kakvo je vrijeme, toplo, hladno, okus miris, dodir, a mi pratimo svoje reakcije kad naiđemo na svaku stanicu. Svakom odmorištu dodijelimo jednu riječ. Ne treba pamtiti riječi. Samo ih treba oživjeti. Ovo je test imaginacije. Nema žurbe, nema vremenskog ograničenja. Uživajte u putovanju.

Svakom odmorištu dodijelit ćemo jednu stvar s kojom je povezana. Očekuje se da ćemo zapamtiti tu stvar. Ako se želimo prisjetiti popisa, dovoljno je premotati putovanje. Kad na nekom odredištu imamo prazninu nije krivo pamćenje, kriv je način na koji smo programirali informaciju. Kad nema scene onda slika koju smo stvorili nije bila dovoljno stimulativna, nije ostavila utisak.

Ljepota ove metode je u dobroj organizaciji. Popisu možemo pristupati i naopačke. Ovakvo umjetno razvijanje pamćenja danas zovemo mnemotehnika.

Putovanja možemo usporediti s kompaktnim diskom koji se može presnimiti bezbroj puta. Organiziramo svoje mentalne diskove. S vremena na vrijeme pregledamo stare diskove, osvježimo pamćenje, povremeno dopunimo i promijenimo sadržaj, dodamo nove etape, nove slike, nove asocijacije. Iluzije koje stvara računalna grafika dovoljno su moćne da stvaraju osjećaj kako smo tamo prisutni. Virtualne lokacije nisu ništa lošije od stvarnih. A sad vidimo, pomažu našem pamćenju.

Apstraktni svijet znanosti

Ako želimo razumjeti znanost, instinktivno koristimo zdrav razum za interpretiranje okolnog svijeta. No, zdrav razum često nas navede na krivi put.

Kako kontrolirati svojeglave zablude i početi shvaćati temeljna načela znanosti? Što je važno?

• Pristup – nastavimo se oslanjati na zdravi razum, ali istovremeno moramo znati da neće sve biti kako očekujemo, moramo otvoriti um, potruditi se da bi razumjeli temeljna načela znanosti i pri tome moramo znati da se sve što znamo može promijeniti
• Rasprava – umjesto jednostavnog prihvaćanja odgovora važno je prodiskutirati individualna mišljenja o određenom problemu. Pitanja mogu biti banalna. Razmišljanjem, analiziranjem, razmjenom ideja bez odgađanja ulazimo u bit problema, a sve zablude odmah su podložne raspravi umjesto da prikrivaju zbunjenost i lutanje uma.
• Postavljanje pitanja profesoru – pitajte ako nije jasno, bit će vam zahvalni i profesor, i kolege studenti, potrebne su im povratne informacije. Ako je sve jasno pitamo se zašto, zavaravamo se ili je istina?
• Budite selektivni – gradivo obično ima puno više materijala nego što ima vremena, zato se neke teme obrade površnije od drugih. To je opasno za razumijevanje. Ako se usmjerimo na ono što nas zanima, i bolje to naučimo, dobili smo samopouzdanje, time nam raste želja za upoznavanjem drugih stvari.
• Širenje vidika – trudimo se istražiti šira područja znanosti, priče, anegdote, slučajna otkrića, ekscentričnosti – puno su više od dosade, daju nam pozadinske informacije, ključne su za učvršćivanje apstraktnog i neshvatljivog.

Kako pamtiti znanstvene termine?

U prirodnim predmetima, posebno kod ponavljanja, uvijek je potrebno malo vremena potrošiti na provjeru jesmo li pravilno savladali terminologiju. Mnogo toga se teško upamti. Kad znate tražiti, lako je naći poveznice. Lako je smisliti pamtljive slike za svaki tehnički termin. Umjesto da se mučimo i prekidamo tijek misli pokušavajući se sjetiti definicije, lagano prizovemo informaciju i odgovor na pitanje.

Npr. fizikalne jednadžbe nisu proizvoljne, opisuju realne stvari. Često se mogu provjeriti zdravim razumom.

Poslovni mozak

U svakom poslu nikako ne možemo izbjeći specijalizirani jezik i terminologiju ključnih poslovnih sustava i koncepata. To se mora naučiti. On se neprestano mijenja. Nema smisla pamtiti izraze ako ne znamo što znače. Srećom, puno poslovnih izraza zrcale staro i novo, često koriste slike i asocijacije. Postoji jasna logička poveznica između riječi i značenja. Pamtimo koncepte koristeći asocijacije, ali one osim vizualnih mogu biti i verbalne, s ciljem trajnog pamćenja.

Misliti svojom glavom

Danas je svijet pun elektroničkih medija koji sliče jednosmjernoj ulici. Mi sjedimo i konzumiramo. Isključimo kritičko mišljenje i upijamo sve što nam šalju. Ne može se reći da je to pogodno za vježbanje mentalnih kapaciteta. Proučavanjem medija razvijamo kritičku autonomiju, učimo misliti svojom glavom.

Mediji ne odražavaju stvarnost, daju nam umjetnu reprezentaciju stvarnosti. U modernom informacijskom društvu cijeni se sposobnost kritičkog mišljenja i znanje o tome kako stvari funkcioniraju.

Izvor: Dominic O’Brien: Brzi um, trening učenja i pamćenja po metodi Dominica O’Briena