Od sutra počinjem učiti !
Ne odgodi za sutra ono što možeš učiniti danas.
Držimo li se ove poznate mudrosti?
Možemo li reći da smo uvijek spremni raditi i da je svaka minuta našeg dana pažljivo organizirana i iskorištena?
Savjesnost, predanost i odgovornost prema radu i učenju velike su vrline. No, malo ljudi može reći da baš nikad ne odgađaju obaveze i ne troše vrijeme uzalud. Skloni smo baviti se mnogim stvarima koje nisu ono što zapravo trebamo raditi. To posebno vrijedi za studente. Neka istraživanja pokazala su da je čak 80 do 95% studenata sklono odgađati učenje i izvršavanje obaveza. Odgađanje onoga što moramo zove se prokrastinacija.
Po definiciji prokrastinacija je odgađanje započinjanja ili dovršavanja planiranog ponašanja ili odgađanje donošenja odluke.
Prokrastinacija nije uvijek negativna. Neki put odgađanje posla ili učenja daje pozitivne rezultate jer nakon određenog vremena možda ćemo biti učinkovitiji nego da smo reagirali i radili odmah. Ali u većini slučajeva odgoda je iracionalna, bez konkretnog razloga i rezultat je loše organiziranog vremena, vlastitog ponašanja i posljedica je manjka samokontrole.
Odgoda nije isto što i lijenost. Studenti koji odgađaju obaveze često poslije moraju hitno i brzo nadoknaditi vrijeme uz puno više energije i napornog rada nego što bi to bilo da su se primili posla odmah. Ako studenti mogu uložiti toliko truda kako bi u kraćem vremenu obavile jednaku količinu posla, teško je baš za njih reći da su lijeni.
Vremenska stiska i natjecanje s rokovima kod obavljanja zadataka puno puta daje slabi učinak (nižu ocjenu na ispitu, slabije znanje ili površno izrađeni projekt). Odgoda u početku donosi pozitivno raspoloženje zbog osjećaja da smo se riješili neke obaveze i da smo „slobodni“ bar nakratko. Dugoročno vodi prema lošijem raspoloženju zbog više razloga: obaveza koju nismo riješili stalno nam je „za vratom“, raste stres kad u malo vremena treba obaviti puno toga, a tu je i osjećaj krivnje koji ne možemo izbjeći.
Zašto odgađamo obaveze?
Iako je odgađanje iracionalno izbjegavanje zadataka, postoje okolnosti koji ga izazivaju. Ovisi o osobinama ličnosti i motivima studenata koji su tome skloni.
Situacijski razlozi
Psiholozi smatraju da na studenta najviše djeluje vremenska udaljenost događaja (imam još puno vremena) i njegova odbojnost (teško je, ne da mi se, ne mogu to naučiti). Što je neka buduća obaveza vremenski udaljenija od nas, to manje ima utjecaja na naše trenutačno ponašanje. To znači da ako imamo neki test ili ispit za mjesec dana, radije ćemo se sad baviti stvarima koje su nam tu odmah i prioritetne su, koje trenutačno imaju veći utjecaj na naš život. Nećemo se opterećivati nečime što je neodređeno i tek treba doći u budućnosti.
Kako ljudi po svojoj prirodi teže pozitivnim i ugodnim doživljajima, bit ćemo skloniji baviti se stvarima koje nas čine sretnima i koje nas zabavljaju. One odbojne izbjegavat ćemo maksimalno koliko možemo.
Ako u obzir uzmemo kombinaciju vremenske perspektive i odbojnosti, odnosno privlačnosti neke situacije, jasno je da ćemo se radije baviti ugodnim aktivnostima koje su nam na raspolaganju sada, nego da počnemo s radom na budućim zadacima koji nas uopće ne privlače.
Razlozi pojedinca
Odgađanje pojedinca potiču različiti motivi i osjećaji: strah od neuspjeha ili baš suprotno, strah od uspjeha i želje da uspostavimo (prividnu) kontrolu nad životom. Strah od neuspjeha je posebno učinkovit kod odgađanja učenja. Kad se bojimo da nismo dorasli nekom zadatku i kad smo uvjereni da nemamo vještine potrebne za postizanje željenih ciljeva, skloni smo odgađanje koristiti kao strategiju kojom štitimo vlastito samopouzdanje. Ako dovoljno dugo odgađamo neki zadatak i svejedno uspijemo u njemu, samima sebi činit ćemo se inteligentnima i sposobnima jer smo u kratko vrijeme svladali nešto za što je drugima trebalo puno više vremena. U protivnom, ako ne uspijemo u zadatku (ako smo pali na ispitu jer nismo dovoljno učili), možemo neuspjeh jednostavno pripisati „manjku vremena“, a ne nesposobnosti da naučimo ili mislimo da se tu radi o nekim drugim osobnim nedostacima. Ova strategija kako se nositi s potencijalnim neuspjehom, kad sami sebi postavljamo zapreke u uspješnom obavljanju zadatka da bi kasnije te zapreke mogli koristiti kao objašnjenje potencijalnog neuspjeha, zove se samo hendikepiranje.
Odgađanje potiču i neke osobine ličnosti. Niz istraživanja pokazao je da nam problem radi impulzivnost, niska potreba za postignućem, sklonost osjećaju dosade, slaba koncentracija, niska samo efikasnost i nisko samopouzdanje.
Impulzivne osobe sklone su odgađati obaveze jer se zbog nedostatka samokontrole lakše prepuste trenutnim hirovima i željama. Osobe koje su promišljene i staložene nemaju taj problem. Impulzivan student teže će se oduprijeti gledanju serija i filmova, iako bi trebao učiti jer sutra ima ispit. Pojedinci koji nemaju izraženu potrebu za uspjehom i skloni su osjećaju dosade zbog početne niske motivacije imaju problem prvo s upuštanjem u neku aktivnost, a zatim odgađaju njezino završavanje jer im brzo postaje dosadno.
Povezanost odgađanja i slabe koncentracije je očita: ako imamo problema s održavanjem koncentracije na zadatku, manja je vjerojatnost da ćemo ga završiti. Osobe s niskom samo efikasnošću (slabim uvjerenjem da su sposobne uspješno obaviti zadatak) i samopouzdanjem, isto će pokušati odgoditi obaveze zbog straha od neuspjeha. Slabi učinak rada ili učenja, kojem i vodi odgađanje, dodatno im snižava samopouzdanje, pa su u zatvorenom krugu.
Studenti koji su skloni odgađanju obaveza rokove i zadatke shvaćaju previše ležerno i olako, pri čemu se iznenade kad shvate da im na kraju ostaje previše toga za obaviti u premalo vremena. Rekli bi da loše upravljaju svojim vremenom. Tu postoji i druga krajnost: neki pretjeruju u planiranju, a plan ih na kraju dovede do toga da se zbog pretrpanog rasporeda osjećaju preplavljeni gomilom obaveza, i učenje odgode jer žele smanjiti razinu stresa. Ni to nije dobro.
Kako se osloboditi odgađanja obaveza?
- Kada početi učiti – odmah sada! Najbolji trenutak je – sada. Jeste li i vi jedna od osoba koja donese novogodišnju odluku koje se neće držati? Počinjete li učiti sutra? Da bi izbjegli odgađanje trebate živjeti u sadašnjosti, ne u neodređenoj budućnosti.
- Počnite s malim koracima. Ako ste obeshrabreni približavanjem roka i osjećate se preplavljeni obavezama, ili se jednostavno ne možete motivirati, probajte s ovim trikom: prvo napravite sitni korak prema rješenju (smislite temu i naslov seminara), zatim malo veći (koncept), a onda se bacite na pravi posao (započnite s pisanjem). Nakon početnih malih uspjeha sigurno ćete biti motiviraniji za složenije zadatke i lakše ćete doći do cilja.
- Budite realistični. Ne treba imati previsoka očekivanja i ciljeve jer se može dogoditi da se obeshrabrite i odustanete od zadatka. Umjesto toga budite realistični i sjetite se da se ništa ne postiže preko noći. Uspjeh dolazi tek s vremenom.
- Podijelite velike obaveze na malene. Ovo je još jedna strategija kako izbjeći obeshrabrenost i osjećaj da pretrpanosti poslom. Ako morate obaviti neki kompleksan zadatak, podijelite ga na manje pod zadatke i bavite se svakim zasebno.
- Koristite učinkovito upravljanje vremenom. Znači da svaki dan odlučite koje su vam obaveze najvažnije, koje nisu toliko bitne i za svaku od njih odredite koliko trebate vremena. Napravite fleksibilan plan za svaki dan: kad ćete obaviti bitno, kad ono nebitno.
- Nagradite sami sebe. Nakon svakog obavljenog zadatka, počastite se nagradom koja vas veseli.
- Povećajte vjerojatnost svog uspjeha. Kad radite na nečemu, organizirajte poticajnu okolinu: učite zajedno s prijateljem, krećite se među ljudima koji vas razumiju i podupiru, izbjegavajte kritičare, učite na mirnom mjestu bez „smetala“.
- Nađite motivaciju za učenje. Pokušajte naći neki unutarnji, smisleni i produktivni razlog zašto uopće želite naučiti. To može biti želja da postanete stručnjak, da se razvijete kao osoba, da imate dobru ocjenu, razveselite dragu osobu, ili samo samog sebe, ostvarite svoj cilj, budete bliže diplomi. Ne treba pristupiti učenju kao poslu koji radite samo zato što se to očekuje.
Izvor http://savjetovaliste.tvz.hr
