Kako učite? Koliko vremena učite u jednom danu? Koliko ste učili prošli tjedan?
Kako napraviti plan učenja kojeg ćemo se držati?
Nisu svi kolegiji zabavni. Ponekad moramo naučiti što uopće ne želimo znati. Posljedica toga može biti stalno odgađanje učenja: počinjemo prekasno. Zašto? Nezadovoljstvo. Nema motivacije. Začarani krug.
Posao studenta je učenje. To je kao da ste zaposleni, ali sve što zaposlenik radi vidljivo je drugima, bit će pohvaljen, ili ukoren, nagrađen ili kažnjen, stalno društveno kontroliran. Studente se manje kontrolira.
Učenje se nagrađuje jednom ili dva puta u semestru. Nagrada dolazi s odgodom.
Da bi student uspješno učio, mora se osloniti na samodisciplinu, sam sebi biti izvor odobravanja i neodobravanja.
U isto vrijeme treba odolijevati iskušenjima drugih mnogo ugodnijih aktivnosti. Velikom broju studenata to će biti problem, jer nagrade s odgodom i manjak kontrole ne djeluju poticajno.
Da bi poboljšali vlastitu samodisciplinu, dobro je napraviti vremenski plan učenja, barem za tjedan dana unaprijed. Odrediti ciljeve. Cijevi trebaju biti konkretni, specifični, jasni, mjerljivi, realni, mogući, prihvatljivi, ograničeni u vremenu.
Pri njihovoj izradi treba slijediti neke korake:
- Postaviti tjedne ciljeve
- Napisati što želite napraviti u tjedan dana, voditi brigu da se sve stigne
- Ciljevi trebaju biti postavljeni MUDRO = Mjerljivi, U vremenu, Dostižni, Relevantni i Određeni
- Razbiti tjedne ciljeve na manje pod ciljeve, ako je tjedni cilj prevelik teško ćete se odlučiti i raditi. Npr.za seminarski rad pod ciljevi su nabaviti literaturu, pročitati je, napisati pregled, sastaviti rad
- U tjedni plan upisati fiksne obaveze
- Napisati ih posebno za svaki dan
- Fiksne obaveze osim učenja i posla su i druženja s prijateljima, rekreacija i sl.
- Pretvoriti pod ciljeve u dnevne ciljeve
- Zadati si manje ciljeve koji se mogu brzo izvršiti
- Isplanirati nagrade za ispunjene dnevne zadatke
- Nagrada treba veseliti
- Nakon svakog dana ocijeniti napredak
- Ocijeniti sebe, ali i ciljeve, jesu li bili prenisko ili previsoko postavljeni
Koncentracija
Koncentracija je usmjerena pažnja. Koncentracija za učenje je pažnja usmjerena na procesiranje i razumijevanje sadržaja koji učite. Bez koncentracije nema pamćenja. Ako je koncentracija problem znači da je Vaša pažnja usmjerena prema drugim temama. Najčešći uzrok dekoncentracije je slaba motivacija, neodgovarajući prostor za učenje, loše fizičko ili psihičko stanje, buka, nemirno okruženja. Kod studenata problem može biti maštanje i razmišljanje o različitim temama koje odvlače pažnju, brige, svađe ili osobni problemi, neobavljene obaveze.
Motivacija
Nema jedinstvenog recepta koji djeluje kod svih studenata. Postoje 2 tipa motivacije: intrinzična i ekstrinzična. Obično je kombinacija oba tipa. Intrinzična je povezana s količinom zadovoljstva koje proizlazi iz učenja pojedinog gradiva ili područja, nagrada je upoznavanje novog i otkrivanje kako nešto funkcionira. Odabiremo ono što nam je zanimljivo. Ekstrinzična proizlazi iz nagrada koje dobijemo izvana, dobar posao nakon studija, ispunjavanje vlastitih očekivanja ili često tuđih, očekivanja roditelja. Nedostatak intrinzične motivacije može se nadoknaditi ekstrinzičnim nagradama.
Okolina u kojoj se uči
Najbolje je imati svoj prostor za učenje, stvoriti naviku učenja na određenom mjestu jer je već i to podsjetnik da nešto moramo. Važno je da u takvoj okolini nema puno „smetala“, dobra osvijetljenost, tišina, mir, ugodnost.
Samopromatranje
Jako je važno promatranje vlastitog ponašanja, trebali bi biti samokritični, provjeriti jesmo li ostvarili cilj. Bez promatranja vlastitog ponašanja, planiranje ne bi imalo smisla.
Nekoliko primjera:
Loš primjer: “Želim biti uspješan student.”
Dobar primjer: “Želim dati svaku godinu u roku.” ili
“Želim imati prosjek ocjena viši od 4,0.”
Loš primjer: “Napisat ću seminarski rad.”
Dobar primjer: “Napisat ću seminarski rad do nedjelje, i to tako da u tjednu na njemu radim dnevno
dva sata, a preko vikenda po četiri sata.”
Loš primjer: “Želim popraviti prosjek ocjena s 3,0 na 4,5 do kraja ove akademske godine.”
Dobar primjer: “Želim popraviti prosjek ocjena na 4,5 do kraja studija, pažljivo se pripremajući za
svaki ispit.”
Loš primjer: (Ako do kraja godine trebate diplomirati, a ostalo Vam je još desetak ispita.)
“Upisat ću intenzivne tečajeve dva nova strana jezika.”
Dobar primjer: “Upisat ću tečaj uspješnije organizacije vremena.”
Loš primjer: “Do ljeta želim položiti većinu ispita.”
Dobar primjer: “Do ljeta želim položiti barem 4 od 6 ispita koji su mi uvjet za upis u sljedeću godinu
Izvor: Psihologija odgoja i obrazovanja
